| Polaznici: • učenici starijih razreda srednje glazbene škole • studenti klavira • iznimno i posebno nadareni mlađi polaznici (uz preporuku i prethodno preslušavanje) Opis programa: • Svakom polazniku održava se 4 sata individualne nastave (60 min). • Minimalni broj polaznika: 5, maksimalni: 8. • Radionica traje 6 dana. 1. dan: dolazak, registracija, predavanje o klavirskoj interpretaciji, upoznavanje s kompleksom (moguć kratki zajednički izlet). 2.–4. dan: svakodnevna individualna nastava (1 sat dnevno). Polaznicima se osigurava prostor i instrument za višesatno vježbanje prema rasporedu. 5. dan: priprema i koncert polaznika. 6. dan: odlazak. |
Biografija:
| Lovro Pogorelić (1970. – ) hrvatski je pijanist međunarodnoga ugleda i redoviti profesor na Glazbenoj akademiji u Zagrebu. Mlađi je brat glasovitog hrvatskog pijanista Ive Pogorelića. Prvu glazbenu poduku dobio je od oca Ivana, akademskog glazbenika. Kao dvanaestogodišnjak počeo je raditi s ruskim pijanistom i pedagogom Konstantinom Boginom i već sljedeće godine održao prvi recital. Redovito koncertira od 1987. godine, širom svijeta, kao solist i uz orkestre. Diplomirao je glasovir 1992. na Glazbenoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Zvjezdane Bašić. U Parizu se od 1993. godine usavršava pod pokroviteljstvom zaklade Crédit National, gdje je, uz brojne koncerte, snimio i CD s glazbom Modesta Petroviča Musorgskog i Skrjabina. Posebno se izdvaja Pogorelićev niz recitala u Japanu (Osaka, Nagoya, Tokio), dvije kineske turneje kao i turneja sa Zoltánom Kocsisem i Mađarskom filharmonijom. Nastupao je i u Francuskoj, Kanadi, Sjedinjenim Državama, Južnoj Americi, Skandinaviji, Rusiji i diljem Europe. Hvaljene albume objavio je za francuske diskografske kuće Intrada i Lyrinx te njemački Denon. Dobitnik je Nagrade »Milka Trnina«. Utemeljitelj je i umjetnički voditelj umjetničkog festivala na otoku Pagu, Pag Art Festivala. Stil Lovre Pogorelića precizan je i dobro školovan… G. Norris, The Daily Telegraph, London, 1988. Evo jedinstvenog umjetnika koji će, nesumnjivo, podijeliti mišljenja. Diskutabilan za neke. Fascinantan za druge. Zanimljiv, u svakom slučaju… A. Busser, Nice-Matin, 1992. Klavirski talent iz kategorije velikana… On je genijalan u svom sviranju bez nepotrebnog uljepšavanja, ne nastojeći nikoga zavesti, čineći sve da uđe u dušu svakom tonu i udahne mu punu vrijednost. Nema površnosti ili lakih rješenja u njegovoj izvedbi, sve je predstavljeno jasno i snažno… P. Woetmann, Berlingske Tidende, Kopenhagen, 1993. Izgleda da Pogorelić ustrajno kreće uzbrdo… Neobično je i dirljivo iskustvo sresti tako velikog umjetnika. J. Jacoby, Politiken, Kopenhagen, 2000. Hrvatski klavirski lav… Pogorelić je pijanist s velikim P. Njegova tehnika je nadmoćna a snaga medvjeđa … U „Slikama s izložbe“ kontraste daje toliko plastično i snažno da možemo gotovo dotaknuti djecu u Tuileriesu, osjetiti napad Bydla, doživjeti orgiju boja u Limogesu, čuti huk u Katakombama, a Velika vrata Kijeva postala su veća i moćnija nego što smo čuli ikada prije. Je li ikome nedostajala Ravelova orkestracija? Ne, interpretacija Lovre Pogorelića je dovoljna… Prokofjev (7. sonata) ostaje vjeran sebi u sva tri stavka… U trećem je potpuno nadvladao uznemireni tempo, snažno ali s osjećajem, svirajući tako da svi ostaju bez daha. To je bilo nadmoćno! H. Krarup, Dagblader, Danska, 2003. Pijanist Lovro Pogorelić pronašao je kako investirati u nezaobilaznost slavenske glazbe snažnim, raskošnim vlastitim stilom… Koncertni veteran svirao je preplavljenoj publici… C. Porter, Washington Post, 2003. Jasno je da se radi o pijanistu izvjesne reputacije sa zadivljujućim muzičkim argumentima… J. Hamada, The Record Geijutsu Disc Review, Japan 2006 U toj muževnoj perspektivi Sonata u h-molu osvanjuje vjerodostojnije od posljednjih prenemaganja s Dalekog Istoka. Isto tako, Dolina Obermann se ne valja u sublimnosti te na mračan način iznosi snažne stvari… O. Bellamy, Le monde de la musique, Pariz, 2006. U Slikama s izložbe Lovro Pogorelić manje se trudi zavesti slušatelja nego ga voditi. Iz tog odsustva prisile, nije li više odan zapisu djela? Bez sumnje, zato što njegova dobro postavljena i odmjerena ekspresivnost, njegova živa harmonična inteligencija (Katakombe), njegov smisao za ganuće i njegovo nagnuće prizivu intimnog (Stari dvorac) zarobljava. Malo bučnosti i puno fino izbrušenih boja, gotovo bez našeg znanja, kroz prizivanje orkestra… F. Langlois, Le monde de la musique, 2009. Glavni dio koncerta bile su, međutim, Lisztove Transcendentalne etide… Nema sumnje da takva djela zahtijevaju pijaniste kolosalne klavirske tehnike i sposobnosti da sve poveže. Time je Pogorelić u potpunosti vladao. I dok smo uživali u tako rijetkoj prilici da steknemo jedinstveni uvod u jedno od najpoznatijih djela klavirske literature, u mislima nam nikako nije mogao izbjeći izraz „klavirski lav“. To nipošto nije bilo čudno jer je i u rječnicima „klavirski lav“ opisan kao „virtuozan, pijanist koji svira snažno”. Clauss Røllum-Larsen, Roskilde Avis, Danska, 2021. |