Obilježavanje 190. obljetnice rođenja graditelja orgulja Jozsefa Angstera
(Kácsfalu /Jagodnjak, 7. srpnja 1834. – Pécs /Pečuh, 9. lipnja 1918.)
Ove godine (2024.) obilježava se 190. obljetnica rođenja Jozsefa Angstera, jednog od najpoznatijih graditelja orgulja svoga vremena te se koncertnim ciklusom tijekom 2024.g., pod nazivom PANONA ORGANO, želi podcrtati važnost orgulja, a poglavito budući da Angster potječe iz Slavonije i Baranje.
Orgulje, čija se funkcija održava i obnavlja kroz redovito sviranje, instrument je koji traži više prilika za upotrebu izvan misnih slavlja, što ciklus Panona Muziko / Panona Organo ima u cilju razviti kroz brojne koncerte.
Darko Varga: „Josef Angster – poznati graditelj orgulja iz Baranje“
Josef Angster, rođeni Baranjac, osječki stolarski šegrt i značajni europski graditelj crkvenih orgulja. Djetinjstvo je proveo u Jagodnjaku, školovanje u Osijeku, putovao je po Europi te prikupljao iskustava i učio kod najznačajnijih graditelja orgulja toga vremena (Titz-Beč, Cavaillé-Coll-Pariz). Njegov uspon do položaja europski značajnog graditelja orgulja i povezanost s Kolpingovom organizacijom značajno je obilježila njegov život.
Njegov opus, 961 crkvene orgulje koje je za života izgradio, kvaliteta je koju je za sobom ostavio. Njegov uzoran život, po Kolpingovim načelima donio mu je odličje Sv. Grgura koje mu je dodijelio papa Benedikt XV., 1918. godine.
“Ime graditelja orgulja Josefa Angstera već dugi niz godina urezano je u europsku kulturnu povijest kao trajna vrijednost. Svojim instrumentima, koji su rasprostranjeni u mnogim kršćanskim i židovskim crkvama, izgradio je ne samo ugled i status svog imena, nego preko jednog stoljeća služi na čast crkvene glazbe na području tadašnje Mađarske i cijele bivše Austro-Ugarske monarhije. Njegove orgulje još i danas odzvanjaju u većini mađarskih katedrala i 2006. proglašene su kulturnom baštinom Mađarske, što je počast velikom majstoru nakon dugo vremena. Stjecao je znanja i učio kod jednog od najznačajnijih graditelja orgulja 19. stoljeća, Cavaillé-Colla u Parizu te je usvojio puno značajki francuskog graditeljstva orgulja koje je donio sa sobom. Angster je tijekom cijelog svog života bio istinski vjernik, a to dokazuje i njegov dnevnik, koji je izdao EDITION MUSIC SÜDOST u Münchenu, 2004. godine.“ Dr. Franz Metz, orguljaš, dirigent i glazbeni stručnjak, predsjednik Udruge za njemačku muzičku kulturu jugoistočne Europe (der Gesellschaft für deutsche Musikkultur im südöstlichen Europa). Osnivač, voditelj ansambla Capella Bavarica u Münchenu.
Angsterove orgulje u Hrvatskoj
Prema dnevniku i prema popisu Angsterovih orgulja koji je sačinio Ferenc Somogyi, može se identificirati da je na području Hrvatske ugrađeno 45 orgulja s potpisom Angster :
1. Voćin, opus 8., 1872., crkva Svetoga Pohoda Blažene Djevice Marije, I/8
2. Varaždin, opus 12., 1873., sinagoga, II/20
3. Valpovo, opus 19., 1876., kapelica dvorca Prandau, II/18
4. Jagodnjak, opus 23.,1877., evangelička crkva, I/7
5. Batina, opus 25., 1887., katolička crkva, I/6
6. Gradište, opus 34.,1880., crkva sv. Franje asiškog, I/ 10
7. Podolje, opus 44., 1881., crkva sv. Ane, I/6
8. Karanac, opus 53.,1882.,katolička crkva, I/6
9. Sv. Križ-dravski, opus 60,1883., crkva sv. Križa, I/11
10. Donja Dubrava, opus, 83., 1885., crkva sv. Margarete, I/8
11. Topolje, opus 113., 1888., kapelica, I/4
12. Darda, opus 123., 1889., katolička crkva, I/7
13. Duboševica, opus 125., 1889., crkva Uznesenja Blažene djevice Marije, II/16
14. Virovitica, opus 118.,1888., sinagoga, I/8
15. Vukovar, opus 135.,1890., velika sinagoga, I/8
16. Lug, opus 136., 1890., reformatska crkva, I/8
17. Kozarac, opus 169., 1892., crkva sv. Franje Ksaverskog, I/6
18. Brođanci, opus 215., 1894., katolička crkva , I/6
19. Hodošan, opus 222., 1894., crkva sv.Ivana Nepomuka, I/6
20. Goričan, opus 252., 1896., crkva sv.Leonarda, I/9
21. Babina Greda, opus 267., 1896., crkva sv.Lovre, I/10
22. Kotoriba,opus 345.,1900., crkva 7 žalosti BDM i sv.Križa, II/ 15
23. Koška, opus 366., 1901., crkva Petra i Pavla, I/4
24. Prelog, opus 399., 1902., crkva sv. Jakoba, II/16
25. Jagodnjak, opus 403., 1902., crkva sv. Vendelina, I/7
26. Čepin, opus 416., 193., crkva Presvetog Trojstva, I/5
27. Baranjsko Petrovo Selo, opus 429., 1903., crkva sv.Lovre, I/6
28. Gundinci, opus 434., 1903., crkva sv. Mateja ap. i ev., I/8
29. Slavonski Brod, opus 439.,1904., sinagoga, I/6
30. Topolje, opus 496., 1905., crkva sv.Petra, I/8
31. Cirkovljan, opus 509., 1906., crkva sv. Lovre, I/6
32. Petlovac, opus 518., 1906., katolička crkva, I/7
33. Podravska Slatina, opus 528., 1906., sinagoga, I/5
34. Čakovec, opus 546., 1906., učiteljska škola, II/5 ?
35. Čeminac, opus 561., 1907., crkva Presvetog srca Isusova, I/9
36. Rijeka, opus 578., sinagoga, II/10
37. Radikovci, opus 613., 1908., crkva sv.Ane, I/7
38. Zmajevac, opus 616., 1908., crkva sv. Križa, I/6
39. Torjanci, opus 631., 1908., crkva Rođenja BDM, I/4
40. Kneževi Vinogradi, opus 678., 1909., crkva sv.Mihaela Arkanđela, I/5
41. Đakovo, opus 709., 1910., sinagoga, I/6
42. Habjanovci, opus 935., 1914., katolička crkva, I/4
43. Legrad, opus 936., 1914., evangelička crkva, I/5
44. Karanac, opus 974., 1917., crkva sv. Donata, I/10
45. Kneževo,opus 1268., 1942., katolička crkva, II/6